8 najvećih misterija naše planete

Mnoga pitanja vezana uz planetu Zemlju aktuelna su stotinama godina i ljudi na njih uporno traže odgovore. Donosimo 8 najvećih misterija.

1. Zašto smo svi ‘mokri’?

Naučnici smatraju kako je Zemlja bila suha stijena nakon svog nastanka prije 4.5 milijardi godina. Postavlja se onda pitanje otkud je došla životno važna voda – H2O? Možda iz međuzvjezdanog sistema, prije 4 milijarde godina … Moglo ju je stvoriti razbijanje zaleđenih asteroida u zemljinu površinu. Tako su tokom vremena mogle nastati rezerve vode. Još uvijek nije razjašnjeno nastajanje vode na Zemlji. Tačnije, umotano je u misteriozno ruho upravo jer je iz tog razdoblja preostalo veoma malo stijena za proučavanje i dobijanje dokaza.

2. Što je tamo dole u jezgri?

Legendarna zemljina jezgra ni danas nije potpuno istražena. Dugi niz godina bila je fascinacija i inspiracija pisaca i naučnika te su po njoj snimani filmovi i pisane priče. Tokom ’40-ih godina prošlog stoljeća naučnici su bili uvjereni kako su se približili ovoj misteriji i napokon ga riješili. Na primjeru meteorita proučavali su ravnotežu minerala u jezgri te donijeli zaključke o onima koji su nedostajali. Nagađali su kako željeza i nikla, kojih nije bilo u zemljinoj kori, sigurno mora biti u jezgri. No gravitacijska mjerenja ’50-ih godina definisala su te procjene kao netačne. Jezgra je bila presvijetla. Nagađanja i dalje traju.

3. Kako je Mjesec došao ovdje?

Je li Mjesec nastao od ogromnog sudara Zemlje i planete veličine Marsa? Ovo je još samo jedno od pitanja koje muči naučnike. A ovu teoriju nisu baš svi prihvatili, upravo zbog njezinih nedostataka. Npr. hemijski sastav stijena sa Zemlje i onih s Mjeseca toliko se podudara da sugeriše kako je Mjesec nastao od Zemlje, a ne od još neke planete. Moguće je da se mlada Zemlja brzo vrtila oko svoje ose i oko sebe raspršila dovoljno rastaljenih stijena koje su stvorile Mjesec.

4. Kako je nastao život?

Još uvijek nije jasno je li život nastao na Zemlji ili je nastao u međuzvjezdanom prostoru pa je donesen na našu planetu putem meteorita. Najosnovnije životne komponente – aminokiseline i vitamini, nađene su na ledenim zrncima unutar asteroida te u najekstremnijim uslovima za život na Zemlji. Jedna od najvećih prepreka biologije je otkriti kako ti dijelovi formiraju život. Veoma otežavajuća je i činjenica što ne postoje fosilni tragovi zemljinih prvih stanovnika, koji su najvjerovatnije bili primitivni, poput bakterija.

Foto : ilustracija (scitechdaily.com)

5. Otkud dolazi kiseonik?

Naše postojanje dugujemo cijanobakteriji, mikroskopskim stvorenjima koja su pomogla u radikalnoj transformaciji zemljine atmosfere. Ove bakterije izbacivale su iz svog organizma kiseonik kao otpad i tako napunile atmosferu kiseonikom prvi put oko 2.4 milijarde godina. No to nikako nije bilo stabilno stanje. U ostacima stijena jasno je vidljivo kako je razina kisika oscilirala 3 milijarde godina te se napokon stabilizovala prije 541 miliona godina. Pa se postavlja pitanje je li zapravo ova bakterija zaslužna za kiseonik koji udišemo ili je riječ o nekom drugom faktoru? Upravo je razumijevanje pomaka prema kiseonikom bogatoj Zemlji ključni faktor u dekodiranju istorije života na našoj planeti.

6. Šta je izazvalo kambrijsku eksploziju?

Pojava složenog života u kambriju, nakon 4 milijarde godina od postanka Zemlje, označava jedinstvenu prekretnicu. Odjednom su se pojavile životinje s mozgom i krvnim žilama, očima i srcem. Odjednom se u ovom razdoblju, koje je trajalo od prije 542 miliona godina do prije 488 miliona godina, sve razvijalo brže nego u bilo kojem planetarnom razdoblju danas poznatom. Kao objašnjenje ovog fenomena ponuđen je skok u razinama kiseonika koji se dogodio neposredno prije kambrijske eksplozije.

7. Kada je počelo pomicanje tekstonskih ploča?

Tanke ploče prekaljenih kora sudaraju se na površini Zemlje stvarajući prizore prekrasnih zalazaka sunca iz planina i nasilnih vulkanskih erupcija. Geolozi još uvijek ne znaju kad su se tektonske ploče počele pomicati jer je većina dokaza uništena. Samo šačica sitnih mineralnih zrna – cirkona, preživjela je od 4.4 milijarde godina i upravo su oni otkrili naučnicima kako su već tada postojale prve stijene. Geolozima još uvijek nije jasno kako su se formirale stijene.

8. Hoćemo li ikada moći predvidjeti zemljotrese?

Slično predviđanju vremena, može se otprilike nagađati i o pojavi zemljotresa. No, tačno utvrditi dolazak zemljotresa zasad se pokazalo nemogućim. Čak i najveći eksperiment, koji je trajao 12 godina, nije uspio. Geolozi su tada predvidjeli zemljotres u Parkfieldu (Kalifornija), za kojeg su mislili da će se dogoditi 1994. godine, a koji se zapravo dogodio 2004. Jedna od najvećih prepreka je činjenica što geolozi ne razumiju zašto uopšte dolazi do zemljotresa i zašto oni prestaju.

Izvor: dnevnik.hr